Linux na stoluIako sebe smatram jednim od Linux prvoboraca na ovim prostorima (negde '96. uništio sam sve podatke na disku svog oca nespretnim rukovanjem fdisk-om; sećam se tad aktuelne distribucije minilinux koja je bila velika svega 4-5 megabajta i instalirala se na DOS particiju), brzo sam napustio eksperimentisanje shvativši ga prilično zaludnim poslom, a nisam imao vremena ni strpljenja da se uplićem u neki open-source razvoj, tada nisam imao ni dovoljno znanja za to. U godinama koje su sledile, povremeno sam dolazio u kontakt i video da je cela stvar poprilično nabujala i da je stvorena jedna pristojna alternativa Windowsu. S druge strane, ma koliko lično ne voleo Majkrosoft i smatrao da su se već nafatirali para više nego što (im) je potrebno, imam veliku odbojnost prema korišćenju nelegalnog softvera. Zato se pri izboru nekog utility-ja uvek odlučujem za besplatan (videti 7-Zip, PSPad, Trillian), čak i po cenu određenog dela funkcionalnosti i komfora. S treće strane, pak, stvorio se uslov da imam potpuno svoj računar kod kuće, jedan antički AMD@450MHz raspoloživ za traženje najbolje kombinacije softvera i namenjen pre svega internetu, muzici i eventualno nekom skriptovanju. Dakle, za Linux se stvorio pravi trenutak. Hteo sam prvo da isprobam celu stvar, pa sam skinuo i narezao Knoppix CD (za neupućene, "živa", butabilna Linux CD distribucija, ne dira hard disk, a sadrži najpopularniji Linux softver, od MP3 plejera do ofis aplikacija). Jednostavno nemam dovoljno reči hvale za ovaj proizvod. Pored sjajnih performansi i dobrog izbora softvera, ono što najviše oduševljava kod ovog proizvoda je jako dobro prepoznavanje i podrška raznoraznog hardvera. Pri prvom boot-u jednostavno sam podigao brauzer i počeo da surfujem. Sve redom, od grafičke, muzičke i mrežne karte do USB-drajva, Knoppix je prepoznao bez problema. Knoppix je bazično Live-CD distribucija, dakle nije namenjena instalaciji na hard-disk (mada postoji ta opcija), te sam se stoga potrudio da pronađem neku "normalnu" distribuciju, pa je izbor pao na nemački SuSE 9.1. Iako je instalacija SuSE-a prošla bez problema (svodi se na par klikova i izbor paketa za instalaciju), pojavili su se problemi: na mojoj ionako posporoj mašini, KDE se užasno vukao, sve je bilo primetno sporije od Knoppix-a dignutog sa CD-a! Probao sam malo da ubrzam stvari isključujući pojedine servise ali sve što sam uspeo je da mi sistem više ne prepoznaje ubačeni USB fleš drajv. Odlučio sam da vratim Knoppix (koji je inače baziran na Debian distribuciji i praktično joj je vrlo sličan), pa sam ga uz pomoć priloženog skripta iskopirao na hard, digao LILO i sad sve radi kao podmazano. Generalno, utisci su sledeći: iako je Linux ipak iza Windowsa i po brzini, i po komforu i jedinstvu i uniformnosti aplikacija, ipak predstavlja vrlo funkcionalnu celinu, pretpostavljam da bih sa dodatnih par stotina megaherca dobio sličnu komociju kao u ekvivalentnom Windows sistemu. Zasad sve lepo radi, OpenOffice čita i piše MS Office dokumente, rade svi internet servisi, web, mail, icq, msn messenger, dakle otprilike sve što čoveku svakodnevno treba. Zasad Linux ostaje na stolu. KomentariMoj izbor je Mandrake distribucija, prilično komforna i laka instalacija, kao i samo radno okruženje. Мој неизбор је Мандраке.
Гледе брзине Линукса у односу на Њиндоњс: Њиндоњс обично црпи додатну брзину тако што уместо корисника одлучи шта овоме "није потребно". Тако рецимо на њиндоњсу не постоји виртуелни десктоп, не постоји маскерадинг, рутирање, не постоји начин да се дели десктоп. А све то па и више Линукс може и на "маторим" рачунарима... Ja sa М-om nisam imao nikakvih problema. @filmil Drago mi je što još uvek pratite radionicu, pretpostavljam da to znači da RSS agregatori rade posao. Најпре, онај коментар "заобиђите" био је наставак претходног. У праву је Лилит кад каже да нисам сео за Њиндоњс одавно. Има неке 2 године како се са њиме уопште не дружим. Али пре тога сам користио и могу рећи да сам тада прилично био разочаран квалитетом дотичних "виртуелних десктопова". Уосталом, да не дужим: онолико колико су програми за виртуелни десктоп квалитетни за Њиндоњс, толико их људи и користе. Лилит и ти сте и даље у праву када кажете да постоји НАТ итд на Њиндоњсу 2000 и даље. Али изволи поставити Њ2К на твој рачунар с почетка приче. Мислим да неће ићи лако. Ако се сећаш, терали смо Линуксе на 386-ицама, са свим "фичрсима" које поменух. Чик са Њ2К да то исто урадиш . Што се ГУИ-ја тиче, Њиндоњс има у својој архитектури низ "решења" која обезбеђују да се ГУИ брже одазива на захтеве корисника! Дакле у самом "ивент скедјулеру", што аутоматски утуче Њ на пољу система за рад у реалном времену! Линукс наравно то нема, зашто би и имао. На јачим рачунарима ова разлика у третману ГУИ процеса постаје безначајна. На овој "кантици" овде ГНОМЕ се извршава "тренутно" или бар толико да не могу да приметим било какво кочење. Дакле ИМХО препорука: Слеквер и Делл Инспирон 8200. Што се дужине развијања ГУИ-ја тиче, МС заиста дуже чачка то него ГНОМЕ одн. КДЕ. Међутим, МС се дуго губио у разним странпутицама лошег дизајна и тако је било све док се нису искристалисале ОО методологије за развој ГУИ тулкита (чему је допринео и МС али не искључиво!). Међутим нпр. Qt а затим и КДЕ и ГНОМЕ су одмах наскочили на ОО воз тако да је искуствена предност МС-а никаква. Резултати се данас разликују само због пословне оријентације. МС је фокусиран на једну једину платформу, практично, док су ОС заједнице ем расутије ем толерантније за различите рачунаре (мислим стварно имам ИксФри и ГЦЦ на Шарп Заурусу који стаје у џеп). Да су којим случајем фокуси исти, КДЕ би рецимо одувао Њиндоњс десктоп док си рекао кекс. (ИМХО) Nisam znao za dotično ograničenje dužine komentara, sad sam povećao. Tako ti je s ćirilicom, svako slovo duplo vredi! ;) Дабоме да је ГУИ спорији на Линуксу, пошто је добар део дизајна Њиндоњса посвећен управо подилажењу кориснику послушним интерфејсом. Претпостављао сам да је тако некако, али да се таква одлука у дизајну пружа све до самог scheduler-a нисам очекивао. А управо је тако. Hmm, zašto bi to bilo čudno? Programi (i ne samo programi već i sve ostalo) se prodaju pre svega na račun podilaženja korisniku i u tome nema ničeg lošeg (ovde bi verovatno G. Aničić mogao ponešto da doda). Pre bih voleo u Linuxu (što da ne čak i u kernelu) da vidim opciju "optimize system for GUI performance", makar i po cenu da mi ne rade baš sve aplikacije za rad u realnom vremenu. Generalno, vreme korisnika (pa i mene) je vrlo subjektivno, dakle ne preterano realno (oprostićeš mi ovo igranje pojmovima koje slabo poznajem) i korisnici često kažnjavaju to što nisu na prvom mestu nekom tamo task scheduleru tako što kupe hitriji (možda samo subjektivno, ali hitriji) proizvod. Добро, одавде се већ прича о специфичним применама. Цитираћу свог газду који је провео добар део каријере у индустријској аутоматици: "Стварно не желиш да имаш Windows NT у оближњој нуклеарној централи."
Po meni je Debian najjaci. Ali sam pre njega koristio i SuSE , Mandrake, Red Hat , i Slack-a. Ne moze se porediti sa windowsom . Svi oni koji imaju uslova nega ga obazno probaju Dodajte svoj komentar:© 2003-2009. Mladen Jablanovic
|
||
|
O sajtu Autori FAQ Linkovi KategorijeLičnoOpšte Pretraživači Razvoj Softver Veb Pretraga sajtaArhivapo datumupo kategoriji Powered by pMachine |
||